Yu Banka Beograd

Mrkonjić je prilikom obilaska trase obilaznice, dugačke nešto više od 40 kilometara, izjavio da je na petlji Batajnica ovih dana rešen imovinsko-pravni problem u vezi sa jednim objektom, da radovi odlično napreduju i da će rok za obilaznicu biti dosta skraćen.

Ministar je rekao Tanjugu da je na obilaznici angažovano dosta domaćih preduzeća i izrazio očekivanje da će 1. maja biti otvorena za saobraćaj kompletirana obilaznica od Batajnice do Bubanj Potoka.

On je kazao da će Beograđani imati ogromnu korist od obilaznice, jer će veliki deo saobraćaja biti preusmeren na nju.

Mrkonjić je pohvalio graditelje, koji su ga dočekali sa puno optimizmam, s obzirom na intenzivne radove na velikim objektima u zimskom periodu.

Direktor firme "MBA Miljković", koja izvodi radove na petlji kod Batajnice i od Orlovače do tunela Straževica, Branko Miljković je rekao da će radovi na obilaznici biti završeni do kraja aprila, a da je predviđeni rok za završetak radova krajem ove godine.

On je kazao da se to odnosi na petlju Batajnica, trasu od Batajnice do Dobanovaca i deo od petlje Orlovača do tunela Straževica, tako da će Kružnim putem obilaznica biti spojena sa Bubanj Potokom.

Radove na izgradnji trase od Batajnice do Dobanovaca u dužini od devet kilometara izvodi preduzeće "Štrabag".

U okviru petlje Batajnica planirana je izgradnja dva vijadukta od po jedan i po kilometar, kao produžetak autoputa od Novog Sada prema Dobanovcima.

Konstrukcija se sastoji od levog i desnog mosta sa po dve prilazne rampe, a svaki od mostova se sastoji od četiri razdvojene konstrukcije.

Na petlji Batajnica se trenutno izvode radovi na izgradnji desnog mosta koji je sada već izgrađen u dužini oko 800 metara.

Na trasi od Ibarske magistrale do Straževice u toku su radovi na izgradnji tri velika mosta - most br. 13 preko Kijevskog potoka dužine 555 metara, most br. 14 dužine 73 metra i most 15 preko Topčiderske doline u dužini od 661 metar, kao i trasa između mostova u dužini od 3,8 kilometara.

Tehnički direktor firme "Ratko Mitrović-Niskogradnja", koja je angažovana na tom delu obilaznice, Predrag Vuković kazao je da se radovi dobro odvijaju i bez ikakvih teškoća, kao i da ih za sada vreme dobro služi.

Ministar je rekao da će autoput od Beograda do granice sa Crnom Gorom proći kroz Sandžak i to se ne dovodi u pitanje.

"Naravno da će biti autoputa kroz Sandžak", rekao je Mrkonjić.

On je objasnio da je na nedavnoj konferenciji za novinare govorio o izgradnji puta od Tutina do Novog Pazara i Sjenice i da se nikada nije dovela u pitanje gradnja autoputa na trasi budućeg Koridora 11 preko Peštera ka Crnoj Gori.

Mrkonjić je kazao da je pogrešno shvaćen i da je govorio isključivo o tome da u Sandžaku nije potreban autoput od Novog Pazara do Sjenice.

"Priotiret posle izgradnje Koridora 10 je gradnja autoputa preko Sandžaka i Boljara", dodao je Mrkonjić.

Ministar je rekao da se već realizuje projekat za rekonstrukciju i proširenje puta Novi Pazar- Sjenica i da će građani Sandžaka biti zadovoljni, s obzirom da će radovi biti završeni u "rekordnom roku".

Bošnjačka narodna stranka (BNS) je najoštrije u četvrtak osudila izjavu ministra Mrkonjića da "autoput kroz Sandžak nikada nije ugovaran" i da nije ni potreban.

Mrkonjić je ponovio da su dve deonice na trasi autoputa ka Crnoj Gori, od Obrenovca do Uba i od Lajkovca do Ljiga, u ukupnoj dužini oko 50 kilometara, spremne za realizaciju i da se početkom marta, posle dogovora sa turskim i azerbejdžanskim firmama, očekuje nastavak gradnje autoputa od Beograd prema Čačku.

(Tanjug)

The Hellenic Petroleum Company is a contender in the imminent privatization of the Serbian Petroleum Corporation-NIS. Hellenic’s CEO, Panagiotis Kavoulakos recently visited Belgrade and had extensive talks with the Serbian Minister of Economy. It is assumed that the Serbian government will sell 25 percent of NIS, plus management to a strategic investor, most probably during autumn.

The Hellenic Petroleum Company has also been in talks with the Austrian OMV and Hungary’s MOL, in order to make a joint offer. The successful bidder for NIS would have the obligation to restructure the company’s business model and offer capital for the upgrade of NIS installations, something that would be positive for the overall performance of Serbian industry.

A second investment on the horizon is the National Bank of Greece’s interest in the imminent privatization of Vojvodjanska Bank. The Greek chairman, Mr. Takis Arapoglou, was also recently spotted in Serbia having high-profile conversations with Serbian government officials. Should the investment go ahead, the NBG has earmarked around 700 million euros to buyout Vojvodjanska.

Update June 20 2006.
National Bank of Greece (NBG) was the only contender for Vojvodjanska bank to submit a binding offer for the acquisition of the 99,4 percent of the capital of this bank, news agency Beta quoted informed financial sources. According to the unofficial information, NBG has offered a total of about USD 500 million for a majority package of Vojvodjanska bank shares.

List of major Greek investments in Serbia:

Telecom Serbia: 370 million euros invested by the Greek telecom company

Jubanka: 152 million euros invested by the Greek bank Alpha Bank; 17 million euros by the Greek bank Alpha Bank IBP Beograd; 106 million euros by the Coca- Cola Hellenic Bottling Company

Yugopetrol Kotor (in Montenegro): 110 million euros invested by the Hellenic Petroleum Company

EKO Yu: 40 million euros invested by EKO Hellas

Post Banka: 30 million euros invested by Eurobank

EFG Eurobank: 20 million euros invested by Eurobank

National Stedionica: 80 million euros invested by Eurobank

Fabrika Cementa Kosjeric: 55 million euros invested by the Titan Cement Company

Secerana Zabalj: 9 million euros invested by the Hellenic Sugar Company

Deljug: 32 million euros invested by the DELTA foods company

Super Vero: 30 million euros invested by the Veropoulos super market chain

Atlas Bank: 29 million euros invested by the Bank of Piraeus

National Bank of Greece: 30 million euro self-investment

Metropol Hotel: 29 million euros invested by Grecotel

Alumil YU: 17 million euros invested by the Alumil Corporation

ASCO Vidac: 8 million euros invested by ASCO

Eurosoles: 6 million euros invested by Mamadas Bros. Eurosoles

Yugolot: 4 million euros invested by the Intralot Corporation

source:balkanalysis.com